Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Marija Ćatović prima i platu i penziju, pa je u prošloj godini zaradila 32.868 eura. Ćatovićeva je u Skupštini prosječno zarađivala oko 2.000 eura, dok kao penzioner mjesečno prihoduje još 1.198 eura.
Za „Dan“ je kazala da je penziju stekla po osnovu 45 godina radnog staža i istakla da su njene dvije koleginice, Jelisava Kalezić i Ljerka Dragičević, primale penziju, te da ona to pravo nije koristila do prošle godine. Kako je dodala, pravo na penziju je stekla po osnovu Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju.
– Krajem prošle godine stekla sam to pravo. Nijesam ostvarila poslaničku penziju, već penziju po osnovu radnog staža u „Jugopetrolu“ – naglasila je Ćatovićeva.
I njen suprug Stanko Ćatović je penzioner, i mjesečno prima 826 eura.
Porodica Ćatović posjeduje četiri kuće i jedan stan. Na ime Marije Ćatović vodi se kuća od 485 kvadrata. Vlasnik je četvrtine voćnjaka od 299 kvadrata, pola dvorišta od 52 i vrta od 126 m2, koje je stekla po ugovoru o doživotnom izdržavanju. Na isti način stekla je i trećinu neplodnog zemljišta od 306 kvadrata i dva odsto šume od 281 metar kvadratni. Ćatovićeva posjeduje i 13 odsto građevinskog zemljišta od 7.514 metra kvadratnih, koje je dobila u nasledstvo. Kreditno je zadužena 35.000 eura.
Njen suprug Stanko Ćatović posjeduje tri kuće – od 390, 102 i 220 kvadrata, te stan od 58 metara kvadratnih. Vlasnik je 612 kvadrata prirodnog neplodnog zemljišta i šume 3. klase od 552 metra kvadratna. U nasledstvo je dobio i po 75 odsto šuma od 1.623, 3.861, 2.024, 1.487, 542, 1.367, 2.362 i 2.390 kvadrata. Na isti način stekao je i dvorište od 500 metara, te 75 odsto dvorišta od 413 kvadrata, pašnjaka 3. klase od 280, livade treće klase od 1.920 kvadrata. U imovinskom kartonu njegove supruge stoji da posjeduje i 75 odsto nekretnine od 2.105 kvadrata, kategorisane kao „kanali“, te livade od 1.200 i 1.735 metara kvadratnih, dvorišta od 111 i 416, kao i šume 3. klase od 783 metra kvadratna.
On ima i „tojotu RAV 4“ iz 2006. i „golf 7“ iz 2015. godine.
Ustavni sud Crne Gore pokrenuo je postupak za ocjenu ustavnosti odredaba Zakona o radu, kojim je propisano da zaposleni može raditi i nakon 67. godine života. Ustavni sud ispituje ustavnost odredaba člana 139 stav 1 tačka 1 Zakona o radu u dijelu koji glasi: „Ako se poslodavac i zaposleni drukčije ne sporazumiju” i odredbe člana 140 Zakona o radu.
Te odredbe propisuju da zaposleni koji navrši 67 godina i ima najmanje 15 godina staža osiguranja može da nastavi da radi, ako je to neophodno za obavljanje određenog posla, na osnovu pisane odluke nadležnog organa, odnosno poslodavca.
– Zaposleni može da nastavi da radi i poslije navršenih 67 godina života, ako nije navršio 15 godina staža osiguranja, do ispunjenja tog uslova. Zaposleni koji obavlja vaspitno-obrazovnu djelatnost u vaspitno-obrazovnoj ustanovi, odnosno naučno-nastavnu djelatnost u visokoškolskoj ustanovi, koji je ispunio uslov za prestanak radnog odnosa u pogledu godina života, utvrđen zakonom, može da nastavi da radi do isteka tekuće školske godine, na osnovu odluke nadležnog organa poslodavca – propisano je sporenim odredbama zakona.
I Nacrtom zakona o državnim službenicima i namještenicima, koji je trenutno u proceduri, predviđeno je da u državnim organima neće moći da se zaposle penzioneri. Ukoliko se taj propis usvoji, lice koje je ostvarilo pravo na penziju neće moći da radi u državnom organu.
A.O.